Čudo bh. ekonomije: Općina Tešanj do 1. decembra ima fiskalni promet od čak milijardu i 280 miliona KM

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Uprkos pandemiji koronavirusa koja je izazvala ekonomski potres u cijelom svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, Tešanj uspješno svemu tome prkosi.

Tako je općina Tešanj do 1. decembra 2020. godine ostvarila promet preko fiskalnih uređaja vrijedan čak jednu milijardu i 280 miliona KM. Bez premca su u Zeničko-dobojskom kantonu, Tešanj ima veći promet i od kantonalnog centra Zenice. A prema popisu iz 2013. godine Zenica ima 110.000 stanovnika, a Tešanj svega 43.000. No, to nije prepreka Tešnjacima da budu primjer cijeloj državi.

– Nama nije čudo jer smo recimo u prošloj godini imali 375 miliona KM izvoza, što je veći iznos od cijelog Unsko-sanskog kantona. Učešće Tešnja u izvozu FBiH iznosi pet posto, a imamo dva posto stanovništva u entitetu. Imamo 2,6 zaposlenih na jednog penzionera, dok je u FBiH prosjek 1,6 zaposlenih na jednog penzionera. Ukupno imamo 13.400 zaposlenih od 43.700 stanovnika – kaže za Faktor Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj.

Suad Huskić, načelnik Tešnja: Ne treba nam marketing, želimo potaknuti nužne promjene koje bi jačale bh. ekonomiju

 

Kako istiće Huskić, Tešnju nije potreban marketing i publicitet, već pravedniji način oporezivanja i raspodjele sredstava od poreza.

– Nama ne treba marketing. Želimo potaknuti nužne promjene koje bi jačale bh. ekonomiju. Prvo, mora se mijenjati dosadašnji način oporezivanja dohotka. Sadašnji odgovara javnom sektoru, a guši industrijske centre. U industriji se prosječna plaća kreće između 650 i 750 KM, dok je u javnom sektoru više od 1.000 KM. To automatski onemogućava povećanje broja zaposlenih, zbog čega nam u velikom broju odlaze mladi ljudi – ističe Huskić.

Tešnjaci su nezadovoljni i raspodjelom poreza.

– Jednostavno, nužno je promijeniti kriterij za raspodjelu novca od PDV-a. Recimo, jedan od važećih kriterija je površina općine, pa tako neke sredine dobijaju veće iznose na ime šuma, livada…, a u industrijske centre, koji su izvozno orijentisani i imaju dobar promet, ne stigne novac koji im po radu pripada. Ukoliko se ne naprave promjene u ova dva segmenta, naša ekonomija neće imati željeni razvoj – podvlači Huskić.

Share.

Leave A Reply