Ko su potomci Bošnjaka u Africi i na Bliskom istoku

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Prezimena Bushnaq, Bouchnak, Boushnak, Bushnak jesu izvedenice prezimena Bošnjak. Oni Bošnjaci koji su emigrirali u Afriku i na Bliski istok, iako nisu svi došli iz istih sredina ili porodica, usvojili su velikim dijelom ovo prezime kako bi ono bilo jedina poveznica s njihovim bošnjačkim korijenima. Njihovi potomci danas integrirani su u lokalnim zajednicama i žive na području sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

DINO IMAMOVIĆ

U 16. stoljeću Osmansko Carstvo na čelu sa sultanom Selimom I kreće u velike osvajačke pohode na afričkom kontinentu. U pohodima su istaknutu ulogu odigrali Bošnjaci i slavni vezir Sinan-paša Borovinić, koji je predvodio ovaj pohod. Njegovoj istaknutoj ulozi svjedoče riječi sultana Selima I nakon njegove pogibije u ključnoj bici: “Egipat osvojih, Sinana izgubih! Zar se sa Sinanom može porediti jedna pokrajina?”

Bošnjački odredi su nakon osvajanja Kaira krenuli putem Nila, ka jugu Egipta, te prema Sudanu. Uspjeli su jako brzo osvojiti veliki potez regije Nubija, koja se prostire dolinom Nila, a između Crvenog mora, sve do libijske pustinje. Ova historijska oblast najviše obuhvata prostore današnjeg Sudana i Egipta. Na ovom području mnogobrojni Bošnjaci trajno su se naselili, izgradili svoje tvrđave i naselja, ali i oženili s domorodačkim djevojkama.

Po mnogobrojnim historijskim zapisima, njihovi potomci u ovoj regiji raspoznavali su se po karakterističnim crtama lica, često plavim očima, ali i kovrdžavom kosom. Engleski putopisci u 19. stoljeću opisali su prisustvo stanovništva u Nubiji s plavom kosom i očima, lokalnih gospodara, porijeklom iz Bosne. (Izvor: Encyclopaedia Britannica 1911) Također navode da se u ovoj regiji pored Arapa bilježi još jedan važan faktor, a to su Bošnjaci. Oni su izmiješani s Arapima i domaćim stanovništvom, te su ih nazivali Kaladshy (ljudi s dvorova).

Za period osmanske vladavine na ovom području vežu se i druge istaknute vojne ličnosti iz naše države, a jedan od najpoznatijih jeste Ibrahim-paša Novošeherlija, osmanski vojskovođa i vezir porijeklom iz Maglaja, koji je 1582. godine imenovan namjesnikom ovog kraja.

Daljnji prodor osmanske vojske u Africi donosi sa sobom i brojne slične migracije našeg stanovništva, ali najintenzivnije migracije Bošnjaka ipak su zabilježene prodorom austrougarske vojske na Balkan, te povlačenjem Osmanskog Carstva.

Dolaskom Austrougara veliki broj Bošnjaka, te protivnika nove vlasti napustio je zemlju, a većinom su to bili Bošnjaci, koji su svoje utočište našli na prostorima Osmanskog Carstva. Ukoliko pogledamo službene podatke austrougarske vlasti, između 1883. i 1905. godine iz naše države iselilo se 32.625 osoba, dok se između 1906. i 1918. godine iselilo oko 24.000 osoba. Ovaj broj sigurno nije relevantan, imajući u obzir da se radi o službenim podacima, koji su evidentirali samo one osobe koje su dobile službeno odobrenje za napuštanje granica, a njihova evidencija započeta je tek nakon četiri godine austrougarske vladavine u BiH. Ovo dovodi do zaključka da u navedenu cifru nisu uračunata u najmanju ruku ona iseljavanja koja su se desila prve četiri godine vladavine, a koja su ujedno bila i najmasovnija. Nezvanični podaci i pretpostavke govore da je za vrijeme nove vlasti BiH napustilo između 100.000 i 300.000 stanovnika.

Ovi ljudi, pretežno Bošnjaci, svoje utočište našli su na području današnje Turske, ali i u drugim dijelovima Osmanskog Carstva, kao što su države poput Tunisa, Jordana, Palestine, Alžira, Maroka i dr.

Malo je podataka gdje sve danas žive potomci Bošnjaka koji su se, što svojom voljom, što progonima u 19. i 20. stoljeću, doselili s prostora Bosne i Hercegovine, te drugih zemalja Balkana.

Velikom broju ovih ljudi zajednička je jedna stvar, a to je isto prezime, koje su prihvatili emigracijom u područja Osmanskog Carstva. Prezimena Bushnaq, Bouchnak, Boushnak, Bushnak jesu izvedenice prezimena Bošnjak. Oni Bošnjaci koji su emigrirali u Afriku i na Bliski istok, iako nisu svi došli iz istih sredina ili porodica, usvojili su velikim dijelom ovo prezime, kako bi ono bilo jedina poveznica s njihovim bošnjačkim korijenima. Njihovi su potomci danas integrirani u lokalnim zajednicama i žive na području sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Mnogi od njih trude se da sačuvaju bošnjačku kulturu i naslijeđe, te njeguju i istražuju svoje porijeklo.

Zanimljiva je činjenica da su mnogi od njih danas istaknuti i vrsni umjetnici, te veoma popularni u svojim državama. Donosimo neke istaknute ličnosti bošnjačkog porijekla iz svijeta filma, muzike, slikarstva…

 

LOTFI BOUCHNAK

Lotfi Bouchnak jedan je od najistaknutijih tuniških umjetnika današnjice. Pjevač, pjesnik i kompozitor koji se smatra jednim od najboljih tenora u sjevernoj Africi i arapskom svijetu. Mnogi su ga proglasili i tuniškim “Pavarottijem”. Nerijetko je glumio i u mnogobrojnim popularnim tuniškim TV serijama i filmovima.

Njegovo je porijeklo iz Bosne i Hercegovine, a njegovi su preci u sklopu prodora vojske Osmanskog Carstva stigli u Tunis, te su se tamo i nastanili. Bouchnak je bio jedan od rijetkih umjetnika koji je imao redovne predstave u Kairskoj operi od 1992. Dobitnik je nagrade za najboljeg arapskog pjevača 1997. godine.

SUAD BUSHNAQ

Suad Bushnaq poznata je filmska kompozitorica, rođena i odrasla u Amanu, s trenutno stalnom adresom u Torontu. Njen je otac Bošnjak porijeklom iz Mostara, a prezime njenih predaka prije emigracije je bilo Lakišić. Ponosna je na svoje porijeklo, te se trudi da očuva sjećanje na zavičaj i kulturu svojih predaka. Legendarni Hans Zimmer ju je opisao kao “nevjerojatnog umjetnika”. Njena muzika bavi se temama identiteta, sjećanja, gubitaka, rata, dijaspore, mira i suživota. S 30 muzičkih djela u posljednjih pet godina osvojila je mnogobrojne nagrade za filmove koji su prikazivani na festivalima poput “Hot Docs”, “Edinburgh”, “Dubai” i “Seattle”. Dobitnica je prestižne nagrade “Hollywood Music in Media” za izuzetnu instrumentalnu izvedbu za svoje orkestarsko djelo Tomorrow. Dobitnica je nagrade za kreativnost “Beyond Music” fondacije, te je dobitnica nagrade “Artemidinog” festivala žena u akcionom filmu za najbolju stranu muziku 2019. godine.

 

SUZAN BUSHNAQ

Poznata slikarka Suzan Bushnaq rođena je i odrasla u Kuvajtu, od roditelja bošnjačkog porijekla koji su 1948. godine izbjegli iz Palestine u Kuvajt. Bushnaq je odrasla uz oca Muhameda, koji je također bio umjetnik i čuveni vajar. U Rusiji je završila masterske studije likovnih umjetnosti, te se vratila u Kuvajt 1989. godine, gdje je započela umjetničku karijeru. Bushnaq je član kuvajtske umjetničke asocijacije, te jedna od osnivačica “Latouche”, umjetničkog društva koje je bilo pionir ranog kuvajtskog umjetničkog pokreta. Njeni radovi bili su izloženi na više od 55 izložbi pod pokroviteljstvom kuvajtskog nacionalnog vijeća za kulturu, umjetnost i književnost, te drugih nacionalnih umjetničkih organizacija. Članica je i nekoliko međunarodnih umjetničkih udruženja, a na međunarodnoj sceni njeni su radovi bili izloženi na festivalima širom svijeta, uključujući Sudan, zemlje Bliskog istoka, Rusiju, Istočnu Aziju, Južnu Koreju, Veliku Britaniju i SAD. Suzan je 2014. godine odabrana da predstavlja Kuvajt, na 22. Međunarodnom umjetničkom festivalu u Seulu.

 

ABDELHAMID BOUCHNAK

Abdelhamid Bouchnak popularni je tuniški režiser, a sin je pomenutog čuvenog tuniškog pjevača Lotfi Bouchnaka. Studirao je na Visokoj školi za nauku i tehnologiju dizajna u Tunisu (“ESSTeDesign”) i kinematografske studije na Univerzitetu u Montrealu. Njegov film Golden Butterfly nominiran je da predstavlja Tunis na 94. međunarodnoj dodjeli Oskara, u kategoriji najbolje internacionalno zdanje. Ovo je drugi igrani film u karijeri ovog režisera. Njegov horor film Dachra također je bio u konkurenciji na 75. Venecijanskom internacionalnom filmskom festivalu.

 

LAURA BOUSHNAK

Laura Boushnak je palestinska fotografkinja, čije se porijeklo veže za bošnjačku emigraciju u Palestini. Njen se rad uglavnom fokusira na arapski svijet, sagledavajući pitanja koja proizlaze iz njenog ličnog iskustva o rodu, obrazovanju i posljedicama rata. Njeni radovi bili su dio javnih i privatnih zbirki, uključujući britanski muzej, a bili su izloženi u galerijama i muzejima širom svijeta. Laura je započela svoju karijeru kao fotografkinja za Associated Press u Libanu, a zatim je nastavila raditi s agencijom France-Presse (AFP) u njihovom centru na Kipru. Tokom svog devetogodišnjeg perioda Laurino iskustvo se veže za rad u ratnim zonama Iraka i Palestine. Od 2008. Laura Boushnak radi kao prestižna nezavisna fotografkinja, a često je angažirana i od strane New York Timesa. Njena trenutna lokacija stanovanja jeste Sarajevo.

HAMID BOUCHNAK

Hamid Bouchnak poznati je marokanski pjevač. Također potječe iz umjetničke porodice koja svoje davno porijeklo veže za BiH. Njegov otac Benyounes je poznati muzičar arapsko-andaluzijskog muzičkog stila. Hamid Bouchnak se pored izvedbe bavi i kompozicijom muzičkih djela. Do 1992. godine je bio član benda koji je osnovao sa svojom braćom, a nakon toga je nastavio solo karijeru. Objavio je preko 10 uspješnih albuma te je nizao mnogobrojne nagrade.

stav.ba

Share.

Leave A Reply