Može li Incko da pokrene zakon o zabrani negiranja genocida u BiH

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Iako više od deceniju nije povukao nijedan konkretan potez, pred sam kraj svog mandata u BiH visoki predstavnik Valentin Incko odlučio je da još jednom izazove varnice među domaćim političarima.

Tako je njegovo pismo upućeno predsjedniku Narodne skupštine RS i poslanicima, u kojem traži da ukinu povelje dodijeljene osuđenima za ratne zločine, pokrenulo sa sobom i pitanje da li će Incko uspjeti da nametne zakon o zabrani negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, s obzirom da je Incko ovaj potez najavljivao u više navrata.

Ukoliko taj zakon ne bude usvojen do 11. jula 2021. godine (godišnjica stradanja u Srebrenici), visoki predstavnik u BiH je najavio da ga je on spreman nametnuti.

– Da budemo potpuno jasni, ja sam spreman – rekao je Incko krajem prošle godine.

Nadležnost

Iz Republike Srpske, sada, kao i tada, stigle su reakcije da nije moguće nametnuti jedan takav zakon, jer bi on predstavljao kršenje prava na slobodu mišljenja i izražavanja.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) izjavio je da Incko nije nadležan za Ustav BiH  i da nije tumač Dejtonskog sporazuma; samim tim on nema ovlašćenja da uradi nešto tako.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

– On je čovjek koji pokušava da djeluje izvan svojih zakonskih okvira. Čujem da pokušava da se pozove na zakon o zabrani negiranja genocida. Što se ne pozove na američki Ustav? Zašto nikad nije rekao, u skladu s američkom praksom te vrste? Amandman jedan kaže „čovjek nikada ne može biti osuđen i optužen za lično mišljenje“. On ovdje selektivno radi, uzme kako mu šta odgovara – rekao je Dodik.

Napomenuo je i da onog ko je osuđen i ko je odležao kaznu nakon toga smatraju slobodnim građaninom.

– Zašto se nama ovdje govori da je drugačija praksa? I Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik su odslužili svoju kaznu – rekao je Dodik.

Zaključak NSRS

Potpredsjednik PDP Igor Crnadak kaže da je OHR-u nažalost ostavljen prostor da radi šta hoće. Dodaje da je teško unaprijed govoriti, ali da postoji jasan stav da se ne radi na štetu Republike Srpske.

FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Igor Crnadak

– Mi i danas imamo zaključak Narodne skupštine da se nikakve odluke ne donose na nivou zajedničkih institucija BiH, nakon one odluke Ustavnog suda BiH i situacije s poljoprivrednim zemljištem. Sigurno da PDP sa svoja dva poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH neće nikada glasati za nešto što je štetno po Republiku Srpsku – rekao je Crnadak.

Raniji slučajevi

U prošlosti je bilo slučajeva da visoki predstavnik nametne neki zakon koji je odmah stupao na snagu i nije prolazio parlamentarnu proceduru. Tako je pravnik Dragiša Jokić ranije objasnio da  je Ustavni sud BiH 2000. godine raspravljao o Zakonu o državnoj graničnoj službi, koji je tada bio nametnut od strane visokog predstavnika.

– Tada je bila pokrenuta procedura pred Ustavnim sudom BiH da se utvrdi da li je to u skladu sa Ustavom i da li se mogu nametati ti zakoni. Ustavni sud je sa 7:2 glasova odlučio da je to potpuno legalno i zakonito, čime su priznali visokom predstavniku da ima pravo da nameće zakone – rekao je ranije Jokić.

DEKLARACIJA

U članu 19, Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima UN iz 1948 godine piše: „Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.“

Dalje, u članu 30 stoji: „Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje države, grupe ili osobe da preduzmu bilo koju aktivnost ili izvrše bilo koji čin usmjeren na uništenje ovdje utvrđenog bilo kojeg prava i sloboda.“

Srpskainfo.com

Share.

Leave A Reply