Može li Trump izvesti puč i ostati na čelu SAD-a? Stručnjaci: ‘To bi bila prava distopija‘

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Postoji zabrinutost da će predsjednik i neki republikanci uložiti sve napore da ostanu na vlasti

Joe Biden pobijedio je na predsjedničkim izborima, što je činjenica koju Donald Trump i neki drugi republikanci odbijaju priznati, piše Guardian.

Postoji zabrinutost da će predsjednik i ostali republikanci uložiti sve napore da ostanu na vlasti. ‘Bit će to glatka tranzicija na drugu Trumpovu administraciju’, rekao je u utorak Mike Pompeo, državni tajnik. William Barr, glavni državni odvjetnik, također je ovlastio savezne tužitelje da počnu istraživati neregularnosti na izborima, što je potez koji je nagnao čelnika pravosudnog odjela za izborne neregularnosti da odstupi sa svoje pozicije i prijeđe na drugu funkciju.

Unatoč svim Trumpovim makinacijama, izuzetno je malo vjerojatno da će pronaći način da ostane na vlasti ili izvede puč.

Evo objašnjenja zašto:

Donald Trump odbija prihvatiti da je Joe Biden pobijedio na predsjedničkim izborima. Postoji li ustavni put za njega da izvede puč i ostane na položaju još jedan mandat?

Ne baš. Izborni kolegij sastaje se 14. prosinca kako bi dao svoj glas za predsjednika, a gotovo svaka država koristi glasove birača za odabir svojih elektora. Predviđa se da će Biden osvojiti daleko više od 270 glasova elektora koji su mu potrebni da postane predsjednik. Njegova pobjeda ne ovisi o jednoj državi i vjerojatno ima nenadoknadivo vodstvo u Michiganu, Nevadi, Wisconsinu, Pennsylvaniji i Arizoni.

Postoji nategnuta teoretska pravna mogućnost, koju su republikanci navodili prije izbora, po kojoj bi republikanski nastrojena zakonodavna tijela u državama poput Michigana, Wisconsina i Pennsylvanije, mogla ignorirati rezultate glasanja u svojim državama i imenovati vlastite elektore. Savezni zakon dopušta zakonodavnim tijelima da to učine ako države ‘nisu uspjele odabrati’ do dana održavanja izbornog kolegija. Ali dokaza o sustavnoj prijevari i nezakonitom postupanju u bilo kojoj državi nema, a Bidenova prednost u tim državama pokazuje da su države zapravo donijele odluku.

‘Ako zemlja nastavi slijediti vladavinu prava, ne vidim neki vjerojatan ustavni put prema kojem bi Trump mogao ostati na mjestu predsjednika jer je iznio nove dokaze o masovnom neuspjehu izbornog sustava u više država’, napisao je u e-mailu stručnjak za izbore Richard Hasen, profesor prava sa Sveučilišta Kalifornija, Irvine. ‘Bilo bi to golo, antidemokratsko prisvajanje moći kad bi pokušao iskoristiti državno zakonodavstvo da zaobiđe odluku birača i ne očekujem da će se to dogoditi.’

Za zakonodavce u nekoj državi koji bi odlučili zaobići jasnu volju svojih glasača, ovaj bi put bio posve izvanredan i vjerojatno bi izazvao negodovanje. Da bi Trump pobijedio na izbornom kolegiju, nekoliko država moralo bi poduzeti ovaj izvanredni korak, potez koji bi izazvao krajnju reakciju i stvarnu krizu demokracije u cijeloj zemlji.

‘Čudna je ta fascinacija raznim zamišljenim mračnim scenarijima, koji možda uključuju odmetnuta državna zakonodavstva, ali ovo je više distopijska fikcija nego nešto što bi se stvarno moglo dogoditi’, rekao je Richard Pildes, profesor prava sa Sveučilišta New York. ‘Ironija ili tragedija je u tome što smo uspjeli provesti izuzetno glatke izbore, s rekordnim odazivom, u izuzetno teškim okolnostima – a opet, značajan dio predsjednikovih pristaša sada je uvjeren da je taj proces bio manjkav.’

Ima li naznaka da će republikanci u ovim važnim državama pokušati provesti ovaj plan?

Ubrzo nakon izbornog dana, Jake Corman, najviši republikanac u senatu države Pennsylvania, naznačio je da će njegova stranka ‘slijediti zakon’ u Pennsylvaniji, koji zahtijeva dodjelu elektora kandidatu s najviše glasova. U listopadu je Corman rekao da državno zakonodavno tijelo ‘nema i neće imati prste u odabiru elektora u državi ili u odlučivanju o ishodu predsjedničkih izbora’.

No, u utorak su republikanci u zakonodavnom tijelu Pennsylvanije rekli da žele istražiti navode o prijevari birača. Nema dokaza o široko rasprostranjenim nepravilnostima u državi, ali taj je potez alarmantan jer bi mogao biti početak nastojanja da se podriju rezultati glasanja u državi. Republikansko zakonodavno tijelo u Michiganu također istražuje izbore, kao i republikanci u Wisconsinu. Ni u jednom od tih mjesta nema dokaza o široko rasprostranjenim nepravilnostima.

Je li to na bilo koji način povezano sa tužbama koje je Trump pokrenuo?

Trumpova kampanja pokrenula je od dana izbora mnoštvo pravno dvojbenih tužbi. Čini se da svrha ovih tužbi zapravo nije poništavanje izbornih rezultata, već pokušaj stvaranja nesigurnosti i otežavanje postupka brojanja.

Svaka država ima svoje rokove za potvrđivanje izbornih rezultata koji se zatim koriste za raspodjelu glasova na njezinom izbornom kolegiju. U najmanje dvije države, Pennsylvaniji i Michiganu, Trumpova kampanja nastoji spriječiti dužnosnike u potvrđivanju tih rezultata.

Taj je vremenski okvir ovjere rezultata važan jer savezni zakon kaže da će, ukoliko se rezultati izbora finaliziraju do 8. prosinca ove godine, rezultat biti ‘konačan’. To onemogućuje Zastupnički dom, koji je odgovoran za brojanje glasova elektora, da promijeni rezultat. Odugovlačenjem postupka, Trumpova kampanja možda pokušava prijeći taj rok i stvoriti više prostora za donošenje drugačijeg rezultata.

Čak i ako se Trumpova kampanja nada postići upravo to, sudovi se vjerojatno neće povinovati, rekao je Pildes.

‘Države će početi potvrđivati svoj ukupan broj glasova za manje od 10 dana, a u dosadašnjim zahtjevima nema osnova da sudovi zaustave taj postupak’, rekao je.

Recimo da se ostvari najgori scenarij i da zakonodavstva pod vodstvom republikanaca nadjačavaju volju naroda u nekoliko država. Postoji li neka zaštita koja bi zaustavila Trumpa?

Da. Svi u Michiganu, Wisconsinu, Pennsylvaniji i Nevadi imaju demokratske guvernere koji bi odbili odobriti Trumpove elektore zbog broja glasova birača koji jasno pokazuje da je u njihovoj državi pobijedio Biden. Umjesto toga, oni bi prijavili elektore na koje Biden ima pravo kao pobjednik glasanja.

Tada bi Zastupnički dom, koji je zadužen za prebrojavanje elektorskih glasova, trebao odlučiti što će učiniti. Zakon koji opisuje postupak kojim bi Zastupnički dom trebao riješiti spor među biračima iz neke države, krajnje je zbunjujuć, ali stručnjaci vjeruju da je presudna potpora guvernera države. Postoji i teorija suprotna ovoj prema kojoj bi predsjednik Senata, Mike Pence, mogao imati kontrolu nad postupkom. Spor oko elektora između Zastupničkog doma i Senata najgori je scenarij i vjerojatno bi se od Vrhovnog suda tražilo da uskoči.

Bez obzira koliko dug spor bio, ustav ipak postavlja jedan konačni rok. Čak i ako je brojanje u tijeku, mandat predsjednika i potpredsjednika završava u podne 20. siječnja. U tom trenutku, ako u utrci ne bude konačnog rezultata, predsjednica Zastupničkog doma Kongresa – vjerojatno Nancy Pelosi – postala bi v.d. predsjednika.

(Priredila: Silvija Novak)

Jutarnji.hr

Share.

Leave A Reply