Podrškom Dejtonu, Lavrov ojačao poziciju Hrvata i Srba

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Svaki narod u BiH mora sam birati svoje predstavnike, posebno kada je riječ o članu Predsjedništva, uz poštovanje Dejtona, a to znači jednakopravnost Srba, Bošnjaka i Hrvata – poruka je koja se identično citira u Moskvi, Banjaluci, Beogradu i Zagrebu.

Ujedno, to je jedna od poruka koju je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov najviše ponavljao tokom balkanske turneje u kojoj je posjetio BiH, Srbiju i Hrvatsku.

Kada je u pitanju ruska podrša poziciji Srpske u BiH, to je poznata priča, ali je ovaj put ruski diplomata jasno iznio stav da se kroz izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH mora popraviti i politička pozicija Hrvata.

U prevodu, više se ne smije desiti da Željko Komšić bude hrvatski član Predsjedništva BiH.

Mediji i vlast u Hrvatskoj takav nastup su dočekali s oduševljenjem, dok neki tumače da je zvanična Moskva takvim zalaganjem ustvari napravila ustupak Hrvatskoj, pokušavajući zauzvrat da je pridobije na svoju stranu, a to je protivljenje izmjenama Dejtona u cilju unitarizacije BiH, o čemu se priča u Vašingtonu.

Ako svjetsku politiku za sada ostavimo po strani, postavlja se pitanje da li je Lavrov ovim riječima ojačao političku, pregovaračku poziciji Srba, ali i Hrvata u BiH, koji godinama, horski traže poštovanje dejtonskih temelja i ravnopravnosi? Milan Sitarski iz Instituta za društvenopolitička istraživanja iz Mostara, smatra da pozicija u tom smislu jeste ojačana. Kako kaže, tim prije što druga strana, koja želi da ospori ta načela, ne dobija tako eksplicitnu podršku ni SAD, ni iz EU.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Šefik Džaferović i Željko Komšič

– Možda neko misli da se ta podrška podrazumijeva, ali političke snage koje bi željele da promijene Ustav mimo procedure, da BiH pretvore u unitarnu državu, oni nemaju tako eksplicitnih saveznika. Čak je prije nekoliko dana iz OHR stiglo saopštenje u kome se navodi da bilo kakva promjena Ustava mora da bude provedena kroz proceduri i da mora da uvaži kompromis predstavnika sva tri konstitutivna naroda – kaže Sitarski za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, pošto aktuelna predizborna atmosfera u Mostaru nije pogodna za postizanje kompromisa u BiH, treba očekivati da će već iduće godine međunarodi predstavnici, koji su bili svjedoci mostarskog sporazuma HDZ i SDA, insistirati na ispunjenu svih njegovih tačaka, a to između ostalog znači i izmjene Izbornog zakona BiH koje se tiču Predsjedništva BiH i federalnog Doma naroda.

Da li je podrška Rusije bilo kome na Balkanu „besplatna“ ili se zauzvrat očekuje protivusluga u vidu podrške zatvaraju OHR, stvarane šireg fronta protiv ustavnih promjena u BiH, ili Moskva jednostavno želi da ima što više svojih igrača na Balkanu? Sitarski smatra da bi „naplata“ bila neprimjerena i ispod ranga velesile koja strateški promišlja svoju politiku.

– Kao što bi bilo neprimjereno, recimo, da Rusija uslovi Srbiju nekim ekonomskim ili političkim uticajem u slučaju Kosovo – ubijeđen je Sitarski.

Politički analitičar Pejo Gašparević smatra da poruke Lavrova nisu nikako iznenađenje, ali da je veoma teško procijeniti da li će popraviti nečiju političku poziciju u BiH.

– One mogu da izazovu još oštriji odgovor Zapada, ili možda ravnodušnost. Ali, činjenica je da nije isto kao da je Lavrov ćutao o tome. Rusija je svjetska sila, njena stajališta su važna i čini se da ulazimo u novi period međunacionalnih i međunarodnih odnosa na Balkanu baš povodom BiH – kaže Gašparević.

Stav Hrvatske po pitanju promjene Dejtona za sada je poprilično maglovit. Međutim, Gašparević smatra da se Zagreb, ma ko bio na vlasti, zalaže za ravnopravnost Hrvata, bilo kroz izmjenu Ustava ili samo Izbornog zakona BiH.

FOTO: SCREENSHOT TELEVIZIJA JADRAN
FOTO: SCREENSHOT TELEVIZIJA JADRAN

Pejo Gašparević

– Bitno je da Bošnjaci više ne nameću Komšića i ne instaliraju u platformašku vlast Hrvate koji su njima podobni. Sve dolazi u obzir što Hrvate dovodi u ravnopravnu poziciju – zaključuje Gašparević.

Politički analitičar Cvijetin Milivojević smatra da poruka Lavrova, gledana iz ugla sva tri konstitutivna naroda u BiH, može da se tumači djelimično prijatno i djelimično neprijatno.

– On je rekao jedinstvena BiH, konstitutivnost tri naroda i dva entiteta. Jedinstvena BiH vjerovatno ne prija do kraja Srbima, a Bošnjacima bi trebalo da prija. Pretpostavljam da Hrvatima i Hrvatskoj odgovara dio rečenice koji se odnosi na jednakopravnost naroda, ali nisama siguran da im odgovara ono što se tiče entiteta jer Hrvati nemaju svoj entitet. Kada govorite o tome da predstavnici tri naroda u BiH moraju imati svog predstavnika, to je postulat Dejtonskog sporazuma, ništa nisam vidio spekatakularno novo – kaže Milivojević.

FOTO: FOTO: N1/RAS SRBIJA
FOTO: FOTO: N1/RAS SRBIJA

Cvijetin Milivojević

I on smatra da Rusija nema šta zauzvrat da naplati, jer je ona već prisutna u Srbiji, BiH, Crnoj Gori i zato samo traži da se poštuje ono što već postoji.

– Iz Sarajeva dolazi spin u kome se kaže da je BiH izabrala evroatlanski put, iako je jasno da postoji samo konsenzus oko evropskog puta. Ne mogu se u BiH odluke od strateškog značaja donositi preglasavanjem jednog naroda. To je pokazao referendum o nezavisnosti BiH 1992. Preglasavanje vodi direktno u sukobe. Dakle, nema Rusija šta da traži zauzvrat, ona je tu, došla je na poziv srpskog naroda. Kao što je prisutna Turska na poziv Bošnjaka, ili NATO, Vašinton koji imaju svoje interese. Sva ta tri interesa u BiH su jednako legitimna ili nelegitimna, u zavisnosti kako ih gledate. Pomijeranje priče da je uticaj Rusije maligan, a NATO nije, je smjehotresna olimpijada – zaključuje Milivojević.

NATO – PITANJE RAZDORA ILI NE

Jedna od tačaka razdora između Srbije odosno RS i Rusije, sa jedne strane, i Hrvatske i Hrvata u BiH sa druge, jeste NATO put BiH. Međutim, Sitarski smatra da to pitanje za Hrvate trenutno uopšte nije u istom nivou sa pitanjem jedakopravnosti u BiH, koje im je prioritet. Zato smatra da priča o NATO nije nikakav problem u tim odnosima. – To je isforsirano pitanje u BiH. Znamo da je kasnilo formiranje Savjeta ministara, i onda je nađeno neko rješenje za koje jedni tvrde da jeste MAP, drugi da nije. U svakom slučaju, ključan je stepen saradnje susjedne Srbije sa NATO. Iako tamo postoji konsenzus oko neulaska u NATO, apsurd je da Srbija ima bolju i sadržajniju operativnu saradju sa NATO nego BiH, u kojoj su dva naroda za članstvo – smatra Sitarski. Gašparević naglašava da Hrvatska jeste članica EU i NATO, sa kojim Rusija nije uvijek u srdačnim odnosima, ali ne vjeruje da će se ti odnosi prelamati preko nas, kako se ne bi narušila saradnja tamo gdje je moguća. -A moguća je u vezi sa izbornim zakonodavstvom u BiH. Tu su stajališta Moskve i Zagreba poprilično podudarna – smatra on.

Srpskainfo.com

Share.

Leave A Reply