Umrla prof. Emina Pandžo- Hasanbegović, kćerka pisca Šukrije Pandže

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Na haremu Grlića Brdo u Sarajevu danas će biti obavljena dženaza-namaz profesorici Emini Pandžo-Hasanbegović, kćerki poznatog bosanskohercegovačkog pisca Šukrije Pandže (1910-1984).

Profesorica Emina preminula je u četvrtak, 25. marta, u 78. godini života.

Brojna djela

Iza nje ostaju sin Adnan, unuka Adna s majkom Mirnom, sestra Šemsa, zet Dragan i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.

Također, iza nje ostaju generacije učenika sarajevskih gimnazija koje je podučavala, obavljajući, istovremeno, odgovorne dužnosti u školstvu, a posljednjih godina i kroz društvo prijatelja Grada Sarajeva. Društvo osnovano 2006. i njeguje ljubav prema Sarajevu, te pokušava kroz najrazličitije teme biti korektiv vlasti, kako bi ovaj grad imao status i ugled kakav zaslužuje.

Njezini učenici prisjećaju se ponosom prof. Emine, pamteći njezine riječi utjehe u ratnim godinama kada je
imala običaj kazati “da će sve ovo jednom proći”.

Nažalost, nije dočekala kraj još jednog teškog izazova s kojim su se suočili Sarajevo, Bosna i Hercegovina i cijeli svijet.

Emina Pandžo Hasanbegović bila je i predsjednica Sindikata srednjeg obrazovanja BiH, a u poratnim godinama je djelovala i u Ministarstvu za obrazovanje BiH.

Nerijetko je u javnosti govorila o književnosti sa posebnim osvrtom na dječju književnostu Bosni i Hercegovini, u čijoj historiji njezin otac Šukrija ima istaknuto mjesto.

Podsjetimo, književnik Šukrija Pandžo rođen 1910. godine u Ulogu kod Kalinovika. Bio je bosanskohercegovački književnik.

Osnovno školovanje je završio u rodnom mjestu, učiteljsku školu u Mostaru, a književnost i francuski jezik studirao je na Višoj pedagoškoj školi u Beogradu, te ga završava 1940. godine. Kao učitelj, potom kao nastavnik, radio je u raznim seoskim školama.

Po dolasku u Sarajevo također je najprije radio kao nastavnik. Negdje 1948. godine postao je urednik u Kulturnoj redakciji Radio – Sarajevo. Jedan je od osnivača popularne humorističke emisije “Veselo veče” i “Udruženja književnika BiH”.

Samo još kosovi zvižduću

Odlukom Savjeta RTV Sarajevo, 10. aprila 1970. godine, dobija spomen-plaketu u znak priznanja za dugogodišnji uspješni rad, a 1. juna Josip Broz dodjeljuje mu Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima.

Umro je 1984. godine u Sarajevu.

Djela: Pjesme (Svjetlost – Sarajevo, 1952.), Razgovori – Pjesme za djecu (Narodna prosvjeta – Sarajevo, 1954.), Ljudi smo – Pripovijetke (Džepna knjiga – Sarajevo, 1958.), Samo još kosovi zvižduću – Priče za djecu (Svjetlost – Sarajevo, 1961.), Bliže su postale zvijezde – Pjesme za djecu (Svjetlost – Sarajevo, 1965.), Iznad gore vjetri zbore – Pjesme za djecu (Svjetlost – Sarajevo, 1968.), Poezija – Izbor iz poezije (Veselin Masleša – Sarajevo, 1973.), Zeleni strah – Priče za djecu (Svjetlost – Sarajevo, 1975.), Na kraju puta – Pripovijetke (Svjetlost – Sarajevo, 1979.), Dobro mi došli – Pjesme za djecu (Svjetlost – Sarajevo, 1980.), List na puti – Pjesme za djecu (Svjetlost – Sarajevo, 2000.).

Share.

Leave A Reply