Zašto OHR-ova tumačenja izbornih pravila za Mostar odgovaraju samo HDZ-u

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Mostar je i dalje “grad slučaj” u mnogo čemu. Grad na Neretvi jedina je lokalna sredina u Bosni i Hercegovini koja svog načelnika ili gradonačelnika ne bira direktno izborima, a posljednja tumačenja OHR-a unose još više smutnje.

Istina, gradonačelnik Sarajeva bira se posredno u Gradskom vijeću, ali u glavnom bh. gradu postoje općine i njihovi načelnici koje građani biraju direktno na izborima, a Mostar je općina i grad u jednom.

Mostarci su 20. decembra, nakon 12 godina, ponovo izabrali svojih 35 vijećnika koji će sutra prvi put zasjesti u udobne fotelje gradske vijećnice te položiti zakletvu, ali i na kraju konstituirajuće sjednice otvoriti tačku dnevnog reda naziva – izbor gradonačelnika.

I tu se otvara Pandorina kutija. U prvom krugu za izbor novog gradonačelnika jedan od kandidata treba dobiti dvotrećinsku podršku od ukupnog broja vijećnika (23), što je teško ostvarivo. U drugom opet dvotrećinsku, ali samo s dva kandidata koja su imala najviše glasova u prvom krugu. Dok je treći krug problem, jer prema tumačenju OHR-a, nakon 17 sjednica pokušaja i promašaja prije 12 godina, dovoljno je imati samo natpolovičnu većinu od ukupnog broja prisutnih vijećnika.

Tada je ta odredba odgovarala HDZ-u te je Ljubo Bešlić postao gradonačelnik sa 17 glasova, Suad Hasandedić je imao 15, a troje je bilo suzdržanih. Famoznih 18 ruku, što kao papagaji svi ponavljaju, nigdje se ne navodi u pravilima, već su samo sigurna pobjeda u trećem krugu.

Međunarodna zajednica mora prestati zastupati “frankenštajnska” rješenja u BiH, a posebno u Mostaru, koja ne postoje nigdje na svijetu, kaže za Klix.ba Aner Žuljević iz Socijaldemokratske partije (SDP).

“Molim ih da EU vrijednosti koje zastupaju ostanu identične, bez obzira na promjenu njihovog prebivališta kroz diplomatsku misiju ili domaćeg konteksta balkanske političke scene koja je močvarna i svjedoči svakom mogućem sukobu logike i zdravog razuma. Kreativnost naših političara u destrukciji ne smije biti nagrađivana međunarodnim pragmatizmom, već isključivo dosljedno sankcionirana za sva devijantna ponašanja, kao instrument pedagoške mjere za generacije koje dolaze”, govori Žuljević, posebno aludirajući na stavove međunarodne zajednice o dogovoru SDA-HDZ, kao i o ponovljenom brojanju glasova u Mostaru.

OHR, ako želi skinuti stigmu s Mostara kao “grada slučaja”, mora staviti van snage svoju odluku prema kojoj se gradonačelnik Mostara može izabrati u trećem krugu prostom većinom, na način koji ne postoji nigdje u svijetu, nastavlja on, jer je činjenica da gradonačelnik može biti izabran s 13 glasova, a da za najobičnije odluke trebate većinu od 18 glasova u vijeću, dokazuje egzotičnost međunarodnih rješenja u BiH, kojim moderna demokratija u EU ne može posvjedočiti.

Žuljević nije slučajno spomenuo 13 glasova, jer upravo toliko ima najbrojnija stranačka grupacija u Gradskom vijeću Mostara – HDZ.

“Ako neko misli da se ovakvim ‘liberalnim’ tehnikama glasanja rješavaju problemi Mostara, onda on nema pojma o političkoj realnosti. Na kraju, da je bilo iskrene volje da Mostar ne bude talac odnosa SDA i HDZ-a, međunarodna zajednica bi kroz ‘Mostarski sporazum’ prije svega omogućila direktan izbor gradonačelnika i zauvijek prepustila građanima da okončaju ove odnose ‘dva ovna na brvnu’ koji godinama truju mostarski politički život, gdje je rezultat da su građani sve siromašniji, a politike žive život iz bajke”, kaže on.

Share.

Leave A Reply