Zoran Tegeltija za SRPSKAINFO: MMF je od nas tražio da TROŠIMO, a umjesto reformi postavljao POLITIČKA PITANJA

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Ne postoji prepreka da bilo ko u BiH nabavi rusku, kinesku ili neku drugu vakcinu koja se pojavi na tržištu i bude odobrena, MMF je pred nas postavio političke teme, od ministra Miloša Lučića očekujem da podnese ostavku, a s ministarkom Biserom Turković, bez obzira na brojna neslaganja, mogu da nastavim uspješno da radim.

To u intervjuu za Srpskainfo kaže predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija, s kojim smo razgovarali o pokušaju smjene Savjeta ministara, propaloj rundi pregovora o kreditu MMF, migrantskoj krizi, ponašanju pojedinih ministara…

Kako komentarišete ishod glasanja u Predstavničkom domu BiH za izglasavanje nepovjerenja Savjetu ministara i o smjeni zamjenika ministra civilnih poslova Siniše Ilića?

U ponedjeljak je bilo vrlo zanimljivo u Predstavničkom domu, uz velika očekivanja opozicije da će dio vladajućih partija da glasa za njihov prijedlog, što nije realno. Nije se na kraju ni desilo. Ono što je iskazano prilikom glasanja o (ne)povjerenju Savjetu ministara jeste činjenica da je parlamentarna većina jasno izražena u Predstavničkom domu. Nažalost, to uvijek ne izgleda tako. Bili smo svjedoci, pogotovo kada su u pitanju neka od kadrovskih rješenja, da ta većina u jednom trenutku može da se promijeni. Nadam se da će parlamentarna većina nastaviti da funkcioniše i da podržava rad Savjeta ministara. Kada je u pitanju glasanje o smjeni zamjenika ministra, ovdje se pokazalo da ne postoji tako jasan odnos između opozicije i vlasti i jasno je da je zamjeniku ministra civilnih poslova izglasano nepovjerenje uz dio glasova pozicionih partija. Ja se nadam da se ono što je bilo na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma neće često ponavljati.

Budući da je DNS napustio vlast na nivou Srpske i BiH i da su glasali za smjenu Savjeta ministara BiH, da li ćete pokrenuli smjenu njihovog ministra Miloša Lučića?

Mislim da bi principijelno DNS trebalo da se ponaša u skladu sa onim što proklomuju u zadnje vrijeme, a to je da su oni opozicija. U tim okolnostima ne bi trebalo da budu dio izvršne vlasti. Ali, čini mi se da s jedne strane imamo deklarativnu priču o promjenama, a s druge strane u suštini veliku borbu za pozicije, kao što je borba za očuvanje pozicije ministra. Šef Kluba SNSD u Predstavničkom domu, gospođa Novaković Bursać, jasno je iznijela stav SNSD u vezi s pozicijom ministra za ljudska prava i izbjeglice. Budući da je ministar izabran kao dio zajedničkog tima iz RS, za mene je očekivano da Lučić sam podnese ostavku i da iskaže neslaganje s radom Savjeta ministara, onako kako to radi šef njegove političke partije. Što se tiče njegove smjene, obaviću konsultacije s partijama koje čine većinu u Predstavničkom domu i nakon toga ćemo donijeti odluku da li ćemo pokrenuti smjenu i u kom trenutku.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Na kom je mjestu BiH u Evropi u redu čekanja za vakcine protiv korone? Najavili ste da prve doze stižu do kraja januara. Hoće li snabdijevanje preostalim dozama da bude kontinuirano, prema potrebama BiH?

Bosna i Hercegovina nije u redu. BiH je dio projekta nabavke vakcina, tzv. sistema Kovaks, pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije, i BiH će u skladu sa svojom veličinom dobijati vakcine, kao i druge zemlje u tom sistemu. Nama će biti dostupne sve vakcine koje budu odobrene od SZO. Sigurno je da će prve vakcine doći do kraja januara i to će, kao i u drugim zemljama, biti male količine, koje su prvenstveno namijenjene zdravstvenim radnicima. A onda ćemo doći u sistem kontinuiranog snabdijevanja. Kao što znate, entiteti već pripremaju program vakcinacije i prioritete. Siguran sam da će dalje u BiH biti vakcine dostupne u rokovima, u obimu i vrsti vakcina kao u svim zemljama u EU.

Može li Republika Srpska, mimo institucija BiH, da nabavi rusku vakcinu?

Institucije BiH unapređuju sigurnost pristupa vakcinama. Proces nabavke, uvoza vakcina važi za sve vakcine koje se odobre na svjetskom tržištu i one koje će odobriti Agencija za lijekove BiH. Onog trenutka kada to bude učinjeno, sve vakcine koje prođu provjeru, uključujući rusku vakcinu, biće omogućeno onima koji su zainteresovani da uvoze te vakcine i da ih ponude građanima BiH. Prema tome, ne postoji nikakva prepreka da bilo ko nabavi rusku, kinesku ili neku drugu vakcinu, koja će se pojaviti u međuvremenu na tržištu. Ali, u ovom trenutku su dostupne samo dvije vrste vakcina i one će se prve pojaviti na tržištu BiH. Evidentno je da Ministarstvo zdravlja RS radi vrlo intenzivno kako bi se stvorila pretpostavka za dolazak ruske vakcine na tržište BiH, prije svega na prostoru Srpske. S velikom pažnjom javnost prati i odobravanje kineske vakcine.

Istekao je rok za okončanje pregovora BiH sa MMF o novom kreditu od 1,5 milijadi KM. Šta to konkretno znači – da li je aranžman izgubljen ili pregovori jednostavno mogu da budu nastavljeni?

Aranžmani sa MMF u svakom trenutku mogu da budu nastavljeni. Ja sam više od deset godina dio izvršne vlasti na različitim nivoima u BiH koji pregovara sa MMF i ovo je prvi put da nismo uspjeli ispregovarati aranžman. Jako mi je žao što je došlo do tog nivoa neslaganja. Obično se dešavalo da postignemo saglasnost oko aranžmana, a da poslije imamo probleme u implementaciji. Bilo bi dobro da smo obezbijedili aranžman sa MMF, prije svega iz finansijskih razloga. Sredstva koja se nude nisu tako velika kako se o njima govori; to je trogodišnji aranžman, ali to su sredstva koja se dobijaju s jako povoljnim kamatnim stopama i jako dugim rokovima otplate. Nadam se da će pregovori biti nastavljeni u naredna dva do tri mjeseca i da ćemo doći do dogovora.

Možete li da objasnite koje su bile ključne tačke nesporazuma u pregovorima sa MMF?

Bili su to poprilično teški i neobični razgovori. Za mene je bilo iznenađujuće to da je šef Misije na početku rekao da od nas ne očekuju teške ekonomske reforme, što je činjenica. Takođe je činjenica da su ponekad reforme bile upravo vezane za neke ekonomske teme, poput smanjenja plata, povećanja poreza i slično. Za ovaj put su otprilike rekli “mi tražimo da vi trošite, stvorite pretpostavku da se održi potrošnja”, a da nakon završetka borbe s kovidom uđemo u drugu fazu reformi. Jasno je rečeno da se očekuju neke političke teme. Moje stanovište odmah na početku je bilo da ne treba da se bavimo političkim pričama, već da fokus aranžmana sa MMF bude borba protiv kovida, u smislu borbe za zdravlje ljudi i borba za zaštitu ekonomije. Na kraju su se isprofilisala dva, tri pitanja koja su politička pitanja, koja su dio naših pregovora s Evropskom komisijom i nije bilo nikakvog razloga da se ona pojave i u pismu namjere sa MMF. To su pitanja elektronskog potpisa, zakon o električnoj energiji, registar fizičkih lica u BiH unutar Centralne banke. To su ključne tačke oko kojih nije postignuta saglasnost.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Može li BiH ove godine da se nada statusu kandidata za članstvo u EU? Šta je ispunjeno od 14 prioriteta za BiH iz Mišljenja Evropske komisije?

Po prvi put su iz Brisela došle poruke da bi BiH mogla dobiti kandidatski status u prvoj polovini 2021. Mislim da je za BiH previsoko postavljena ljestvica za dobijanje kandidatskog statusa, što nije bio slučaj ni sa jednom od zemalja koje su sada članice EU. Tamo su postavljeni neki uslovi iz oblasti tzv. vladavine prava, a većini tih zemalja to je bilo postavljeno kao uslov tek u trenutku pristupanja u punopravno članstvo. Zbog toga smatram da bi Evropska komisija morala poslati jasniju poruku; potrebno je da se BiH dodijeli kandidatski status uz ispunjavanje onih standardnih uslova koje su ispunjavale neke od tih zemalja. Mislim da smo vrlo blizu postizanja dogovora, realizacije nekih zakonskih rješenja za koja mislimo da će biti dovoljna da dobijemo status kandidata. Naravno, sa tim uvijek treba biti oprezan i računati da se iz Brisela vrlo lako mijenjaju mišljenja po tom pitanju, da se dobijanje kandidatskog statusa veže za neke druge rokove ili uslove.

Opozicija u Srpskoj Vam zamjera da ste reagovali blago kada je ministarka Bisera Turković javno zagovarala ukidanje Republike Srpske i vrijeđala njeno rukovodstvo. Zašto niste reagovali konkretnije i da li uopšte ima smisla tražiti sankcije za ministra, kada nemate sigurnu većinu u PS BiH?

Gospođa Turković nije neko ko se često pojavljuje u medijima, ali je iznijela neke stavove koji su zaista neprimjereni i koji su prije svega nanijeli štetu njoj. Naravno da smo reagovali i ja, i veliki broj ljudi iz RS, iskazujući neslaganje. Poslije toga je pokušala da obrazloži svoje izlaganje u jednoj od emisija. Lično mislim da smo odreagovali onako kako smo trebali. Što se tiče situacije u kojoj bi trebalo tražiti smjenu, zbog javnih istupa mnogih u BiH, čini mi se da bi postojala dnevna potreba za njihovim smjenama. Ne samo gospođe Turković, već mnogih drugih koji traže načine da izazivaju sukobe i nesporazume u BiH. Nije realno očekivati da nešto radite za šta ne možete dobiti podršku u PS BiH i zbog toga nisam pokretao proceduru opoziva Turkovićeve. Mislim da s njom, uz neslaganje po velikom broju pitanja, mogu i dalje uspješno da radim.

Koliko su za rad Savjeta ministara otežavajuća okolnost dnevnopolitička prepucavanja?

To su najteže okolnosti, najveći problem u našem radu. U ekspozeu sam rekao da Savjet ministara mora biti mjesto kompromisa, na kome će se rješavati životna pitanja građana i poslovne zajednice, mjesto prohodnosti u donošenju odluka, a da sve dnevnopolitičke teme prepustimo drugim institucijama. Imajući u vidu vrlo složen sistem odlučivanja u Savjetu ministara, vrlo brzo se pokazalo da ta politička prepucavanja unutar BiH, kao i sa našim susjedima, postaju kamen spoticanja u donošenju odluka. Neka pitanja, koja treba da riješimo danas ili sutra, zbog toga prolongiramo dva do tri mjeseca.

Migrantska kriza u BiH je sve teža. Da li vidite rješenje tog problema i na koji način?

Prvog dana kada sam dobio mandat predsjedavajućeg rekao sam da BiH ne može sama da riješi problem migrantske krize, da BiH nosi prevelik teret i za to najveću odgovornost snosi EU i svi drugi koji su kreirali ovu krizu. Broj migranata prema broju stanovnika daleko je najveći, a svi oni koji pokušavaju da nametnu priču kako je ova kriza humanitarno i pitanje dobre volje, strašno griješe i ne misle dobro, prije svega, građanima BiH. Sa ovim problemom ćemo se boriti, mučiti u BiH sve do onog trenutka dok se ne promijeni politika u svijetu prema migrantskoj krizi. S jedne strane imate otvorene granice sa istoka, uključujući i zemlje EU koje praktično nesmetano puštaju migrante da ulaze u BiH, a onda ih samo zatvorite na granici BiH s Hrvatskom, gdje postavljaju razne prepreke kako bi ih zaustavili na putu ka Zapadnoj Evropi.

FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA

BiH od EU mora da dobije ne samo finansijsku podršku, nego i podatke bezbjednosnih službi, kako bi sve osobe koje su bezbjednosno interesantne bile odmah izbačene iz BiH. Mislim da će završetkom kampa “Lipa” biti manje ili više stvorene pretpostavke za smještaj svih migranata u BiH. Ako se i dalje bude insistiralo da se poveća broj migranata, mislim da će se to vrlo teško poslije toga kontrolisati.

Šta mislite o zahtjevima iz Brisela da migranti budu raspoređeni po cijeloj BiH?

O tome ne mislim ništa. Na početku pojave migrantske krize nismo razumjeli poruke. Institucije i oni koji su vršili vlast u BiH nisu razumjeli stanje i odnose. Tada je Republika Srpska rekla da ne želi migrante na svojoj teritoriji, da ne želi kampove. S druge strane, imali smo poruke iz institucija BiH da su migranti samo turisti koji proputuju kroz BiH i nije bilo nikakvih sporenja oko toga. Iz FBiH niko nje sporio tu priču da RS neće da prihvati migrante, a s druge strane se gledalo blagonaklono prema broju migranata. Danas RS i dalje čvrsto drži svoj stav, a FBiH pokušava da mijenja svoje stavove. Savjet ministara i Ministarstvo bezbjednosti će realizovati one politike koje budu stvar kompromisa, a čini mi se da u ovom trenutku nemamo dogovor. Postigli smo saglasnost s ambasadorom EU, jasno je rečeno da su izgradnjom kampa “Lipa” i kampa “Ciljuge”, u Tuzlanskom kantonu, i postojećeg kampa “Blažuj”, zadovoljene potrebe svih migranata na teritoriji BiH i da u ovom trenutku nisu potrebni novi kampovi.

“Izabrao bih neke ministre”

Da li ste zadovoljni radom svih ministara u Savjetu ministara?

Bilo čiji rad se može ocjenjivati iz jedne ili druge perspektive. Mislim da su neka ministarstva mogla više, siguran sam da smo u nekim oblastima mogli da napravimo više. Ali, rad tih ministarstava često je blokiran unutrašnjim dnevnopolitičkim prepucavanjima. Često postoji neslaganje između ministra i njegovog zamjenika, što na kraju dovede do blokade u kolegijumu Savjeta ministara. Međutim, svi ministri jesu opredijeljeni da rade, da pokušamo da napravimo ekipu koja će donositi odluke u interesu svih u BiH. Ključna je riječ “svih”, a ne u ime jednog naroda ili jedne politike.

Kad bi kao mandatar imali slobodu da sami birate ministre, da li biste izabrali nekog iz sadašnjeg saziva?

Sasvim sigurno. U ekipi postoji mnogo ljudi s bogatim političkim i profesionalnim iskustvom, ljudi koji znaju i mogu da rade. Naravno, nijedan od mandatara, pa ni ja kao predsjedavajući, nije u poziciji da bira svoje saradnike. Moramo da znamo da za Savjet ministara, kada je u pitanju predlaganje ministara i njihovih zamenika, važi delegatski sistem.

Share.

Leave A Reply